Viljansko vinogorje

Zahvaljujući ugodnoj mikroklimi, velikom broju sunčanih sati i izvanredno plodnom tlu na površini od 2000 hektara viljanskog vinogorja, vinogradarstvo i vinarstvo imaju tisućljetnu tradiciju a južna, sunčana padina vilanjske planine rađa i ukusna, sočna voća. Viljanso-šikloško vinogradsko područje je najjužnije, najtoplije, najsunčanije i jedno od najpoznatijih vinogorja Mađarske. Viljansko vinogorje ima lesno tlo, koje se mješalo sa smeđim šumskim tlom, crvenom glinom i vapnencom vilanjske planine.

Dva veća naselja viljansko-šikloškog vinogorskog područja njeguju različiti način uzgoja vinove loze. Viljan je poznat po svom vatrenom crnom vinu i modernoj tehnologiji, dok oko Šikloša dominiraju bijela vina.

Naselja viljanskog vinogorja: Aršanjac, Aršanj, Plakinja, Viljan, Keveša, Vakan.

Naselja šikloškog vinogradskog područja: Bišira, Crnota, Vislov, Harkanj, Hegyszentmárton, Tofaluba, Marva, Veliko Selo, Šikloš, Szava, Turon.

Povijest vinogorja

Vinova loza se uzgajala na ovom području još za doba Rimljana a lokalno stanovništvo se od njih naučilo vinogradarstvu i vinarstvu. Zahvaljujući Racima, koji su bježeći pred Turcima donjeli kadarku, udomaćila su se crna vina. U 18. stoljeću Švabi su se nastanili u naseljima ovog kraja. Oni su unosili portugizac, koji je do današnjeg dana najpopularnija i najrasprostranjenija sorta na viljanskom vinogorju. Osim toga, osnovali su podrume, ceste za podrume te razvili visoku kulturu vinarstva. Zbog gore navedenog, od 18. proljeća je vinogradarstvo jedna od najvažnijih grana gospodarstva ovog područja.

U 19. stoljeću Mađari su se naselili u Viljan. Do tada su vina viljanskog vinogorja već bila poznata i na prekomorskim tržištima. Na kraju 19. stoljeća je veliki dio vinograda viljanskog vinogroja propao znog filoksere. Nakon toga su zasadili na vinogorju mnogobrojne plemenite vinove loze i otporne sorte Zsigmonda Telekija. Uskoro je došla frankovka, koja je do današnjeg dana najrasprostranjenija sorta vinove loze u Mađarskoj. Kasnije su se udomaćile i francuske sorte: Cabernet, Merlot i Pinot crni.

U 1914. godini proizvodnja vina je nadmašila razinu prije zaraze filokserom, međutim I. i II. svjetski rat su značajno unazadili razvoj vinarstva. Nakon drugog svjetskog rata, zbog masovnog iseljavanja njemačkog stanovništva, većina je stručnjaka vinogradarstva napustila vinogorje a mađarski naseljenici, koji su došli iz današnje Slovačke, morali su usvojiti znanje o vinarstvu.

U doba socijalizma je proizvodnja vina na veliko dominirala, osnovali su vinogradarske kombinate a dvije trećine vinograda su razvili za tvornički rad.

Nakon promjena sustava, prilikom privatizacije, viljanski gazde su počeli sa značajnim razvojem, pokraj kombinata su bile sagrađene i privatne vinarije.

Danas je viljansko vinogorje jedno od najrazvijenih vinogradskih područja Mađarske. Neki tvrde da je to uspjeh sastava stručnjaka nekadašnjeg kombinata a drugi misle da je tajna uspjeha ustrajnost Švaba. U sredini prošlog stoljeća je počelo obrazovanje stručnjaka vinarstva na vinogorju. Ovdje je 1994. godine utemeljena prva vinska cesta u Mađarskoj, 30 km u relaciji Viljan-Šikloš.